krizni natalitet

Očekuje li nas doista 'baby boom' nakon pandemije? Doznajte što o tome govore iskustva prijašnjih kataklizmi

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 01.08.2020 20:56
  • Objavljeno 01.08.2020 u 20:56
Proteklog stoljeća plodnost u svijetu pretrpjela je velike promjene

Proteklog stoljeća plodnost u svijetu pretrpjela je velike promjene

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

Čitavu našu povijest povećanu smrtnost zbog ratova, gladi i pandemije pratile su promjene u plodnosti - isprva manje rođenih, nakon čega bi uslijedio oporavak nataliteta. Što nas čeka u vremenima nakon Covida-19?

Pandemija Covida-19 imat će posljedice po ljudsku populaciju. Za početak, ostavit će traga na razinu smrtnosti. U najgore pogođenim sjevernim talijanskim pokrajinama životni vijek muškaraca skraćen je za dvije do 3,5 godina, a žena za 1,1 do 2,5 godina. To je najveći pad očekivane životne dobi još od pandemije španjolske gripe 1918./1919. i Drugog svjetskog rata. Slični obrasci uočeni su u drugim zemljama.

No dinamiku populacije ne oblikuje samo smrt, nego i rađanje. Čitavu našu povijest povećanu smrtnost zbog ratova, gladi i pandemije pratile su promjene u plodnosti - isprva manje rođenih, nakon čega bi uslijedio oporavak nataliteta.

Ekonomske i socijalne promjene potaknute pandemijom također će vjerojatno utjecati na natalitet.

Neke zemlje imaju izuzetno nisku stopu plodnosti, manje od 1,3 djece po ženi

Neke zemlje imaju izuzetno nisku stopu plodnosti, manje od 1,3 djece po ženi

Izvor: Tetra Images / Profimedia / Autor: Jamie Grill

Često se tvrdi da će pandemija rezultirati baby boomom. No za to nema previše empirijskih dokaza. Nedavna istraživanja, fokusirana na kratkoročne posljedice prirodnih katastrofa poput potresa i uragana na plodnost, otkrila su da vrhovi smrtnosti u pravilu prate niži natalitet u sljedećih godinu dana. Studije usredotočene na dulja razdoblja, od jedne do pet godina nakon događaja, otkrivaju obrasce povećanja plodnosti. Stvari su jasne: ljudi žele nadoknaditi izgubljeno, raste optimizam u vjerojatnost preživljavanja potomstva, a plodnost poprima simbolično značenje i signalizira povratak u normalu.

Natalitetna depresija

Jacques Bertillon istraživao je odnos između prekomjerne smrti od gripe i natalitetne depresije devet mjeseci nakon izbijanja epidemije u Francuskoj 1889. Taj je odnos dodatno istražen u kontekstu španjolske gripe nakon Prvog svjetskog rata. U Sjedinjenim Državama to je uzrokovalo pad nataliteta od 13 posto u razdoblju od 1918. do 1919.

Socijalna nesigurnost, strah od zaraze i smanjen broj društvenih kontakata glavni su razlozi pada nataliteta u vrijeme pandemije

Socijalna nesigurnost, strah od zaraze i smanjen broj društvenih kontakata glavni su razlozi pada nataliteta u vrijeme pandemije

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Mariia Boiko

Razlozi smanjene plodnosti su jasni: povećana smrtnost odraslih u reproduktivnoj dobi, kao i majki i mrtvorođenih. Ne treba zaboraviti ni sveprisutan strah od mogućnosti zaraze i smanjen broj društvenih kontakata.

Baby boom uslijedio je 1920., a danas je teško zaključiti je li to bilo zbog kraja pandemije, svjetskog rata ili mješavine oba faktora. U svakom slučaju, mnogi su se razdvojeni parovi ponovnu susreli nakon dugo vremena, a brojne su se udovice ponovno udale.

Povijesne usporedbe trpe nekoliko ograničenja. Konkretno, za razliku od španjolske gripe, COVID-19 pogađa starije osobe više od ostalih dobnih skupina. Stoga smrtnost i morbiditet potencijalnih roditelja danas nisu održiv mehanizam za negativne kratkoročne promjene plodnosti. Uz to, za vrijeme pandemije Covida-19 smrtnost djece bila je zanemariva.

Velike promjene u zadnjem stoljeću

Učinak pandemije Covida-19 na plodnost ovisit će o stupnju razvoja nekog društva, o fazi demografske tranzicije, visini nataliteta, dostupnosti kontracepcije, kontroli i razini plodnosti, kažu znanstvenici.

Proteklog stoljeća plodnost u svijetu pretrpjela je velike promjene. Iako je visoka stopa nataliteta i dalje norma u najsiromašnijim ruralnim područjima svijeta, zemlje s visokim dohotkom, nekoliko tranzicijskih ekonomija i većina urbanih regija u zemljama s niskim i srednjim dohotkom dosegnule su razinu plodnosti od približno 2,1 djeteta po ženi. Neke zemlje imaju izuzetno nisku stopu plodnosti, manje od 1,3 djece po ženi.

Obrazac kaže da će se plodnost povećati u manje razvijenim zemljama i smanjiti u onim visokorazvijenim

Obrazac kaže da će se plodnost povećati u manje razvijenim zemljama i smanjiti u onim visokorazvijenim

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto

Pad svjetske plodnosti u velikoj mjeri odgovara dugo utvrđenoj negativnoj povezanosti razvoja s plodnošću, čak i ako taj obrazac ne mora nužno važiti za sve zemlje. Na osnovi toga moglo bi se zaključiti da će se plodnost povećati u manje razvijenim zemljama i smanjiti u onim visokorazvijenim.

Povećana plodnost u zemljama u razvoju potakla bi daljnji ionako visok rast stanovništva i pogoršala postojeće probleme u proizvodnji hrane, nezaposlenosti, siromaštvu i javnom zdravlju. S druge strane, daljnji pad plodnosti u zemljama s visokim dohotkom ubrzao bi starenje i smanjenje stanovništva. Političari i ekonomisti u oba slučaja imaju o čemu razmišljati.

U zemljama s visokim dohotkom ekspanzija obrazovanja žena bila je jedan od najsnažnijih pokretača pada plodnosti posljednjih desetljeća. U njima se plodnost održava opsežnim outsourcingom skrbi za djecu. Međutim tijekom trenutne pandemije dugotrajno zatvaranje škola i obvezno održavanje razmaka vratili su skrb o djeci unutar doma.

Ravnopravnost spolova i kućanski poslovi

Roditelji su dodatno opterećeni pa će zaključivanje na kratke staze rezultirati manjom željenom plodnošću i odgađanjem rađanja. Na naknadnu plodnost utjecat će i načini na koje roditelji i parovi dijele vrijeme posvećeno skrbi o djeci i kućnim poslovima tijekom zatvaranja.

Veća ravnopravnost spolova u podjeli kućnih poslova smanjila bi teret ženama i imala korisne implikacije na plodnost. Zaključavanje će imati i druge neposredne učinke na plodnost. S obzirom na visoku dob majki u zemljama s visokim dohotkom, potpomognuta reproduktivna tehnologija (ART) od presudne je važnosti za mnoge roditelje koji žele djecu. Tijekom zaključavanja većina zahvata odgođena je ili potpuno otkazana. Eventualno ponovno otvaranje klinika neće lako nadoknaditi izgubljene cikluse.

Rodilište u Demokratskoj Republici Kongo

Rodilište u Demokratskoj Republici Kongo

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: André Quillien

U jednadžbu treba uključiti i očekivane ekonomske gubitke. Najveći pad očekuje se u najbogatijim zemljama; 6,1 posto nasuprot jedan posto pada gospodarstava zemalja u razvoju. A to će utjecati na milijune kućanstava.

Nezaposlenost i izgubljeni dohodak nužno će smanjiti plodnost. Takvo je barem iskustvo iz velike recesije 2008. I tada je opća plodnost opadala, posebno u zemljama s najvećim gospodarskim padom. Snažan osjećaj nesigurnosti natjerat će parove da odgađaju bilo kakva dugoročna ulaganja i time dodatno smanjiti plodnost.

Ekonomska objašnjenja

Mehanizmi rješavanja nesigurnosti igrat će važnu ulogu, kažu autori. Postoje dokazi da u razdobljima neočekivanog porasta ekonomske nesigurnosti plodnost manje opada u područjima u kojima postoje veće povjerenje i snažniji socijalni kapital.

U demografskoj literaturi postoje dva glavna ekonomska objašnjenja visoke plodnosti. Jedan je da siromaštvo povećava koristi od neplaćenog dječjeg rada u obitelji i umanjuje doživotnu vrijednost ulaganja u obrazovanje. Drugi smatra da visoka plodnost nudi oblik sigurnosti roditeljima u starosti.

No danas u ruralnim područjima živi manje od polovice svjetske populacije. Te strukturalne promjene izmijenile su troškove rađanja djece, baš kao i dostupnost kontracepcije. Stanovnici velikih gradova izravnije su izloženi ekonomskim padovima, što ima štetne posljedice za rađanje djece.

  • +21
  • +18

Bebe koje plivaju

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pandemija Covida-19 zatvorila je vrata mnogim centrima za planiranje obitelji. Kratkoročno, izgubljen pristup kontracepciji mogao bi dovesti do ​​porasta neželjenih trudnoća, sa štetnim posljedicama po zdravlje majki i djece, što se dogodilo u nedavnoj epidemiji ebole u zapadnoj Africi.

Za razliku od ekonomske recesije 2008. godine, ovaj put postoji konsenzus u tome da štednja nije rješenje, kažu autori studije. Ipak, s obzirom na razmjere pandemije Covida-19, pad plodnosti je izgledan, barem u zemljama s visokim dohotkom i u kratkom roku. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom pandemija vjerojatno neće smanjiti plodnost. Većina zemalja subsaharske Afrike zaostaje u demografskoj tranziciji.

Globalni trendovi odredit će sudbinu njihovih, izvozno orijentiranih gospodarstava, što će izravno i neizravno utjecati na svjetsku demografiju u narednim godinama, zaključuju autori u radu koji objavljuje Science.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!